Austrija: Praznici u Austriji i Neradni Dani u Austriji
Podijelite Datume Praznika!
Datumi kada su Državni Praznici u Austriji ? Neradni Dani u Austriji i kratki odmor Austrija uz regionalne praznike.
| Dan | Datum | Praznik | Feiertag |
|---|---|---|---|
| 01.11. 2025. | Svi sveti | Allerheiligen | |
| 08.12. 2025. | Marijino začeće | Mariä Empfängnis | |
| 24.12. 2025. | Badnjak | Heiliger Abend | |
| 25.12. 2025. | Božić | Christtag | |
| 26.12. 2025. | Sveti Stjepan | Stefanitag | |
| 01.01. 2026. | Nova godina | Neujahr | |
| 06.01. 2026. | Sveta tri kralja | Heilige drei Könige | |
| 05.04. 2026. | Uskrs | Ostersonntag | |
| 06.04. 2026. | Uskrsni ponedjeljak | Ostersonntag | |
| 01.05. 2026. | Praznik rada | Staatsfeiertag | |
| 14.05. 2026. | Spasovo - Kristovo Uzašašće | Christi Himmelfahrt | |
| 24.05. 2026. | Duhovi | Pfingsten | |
| 25.05. 2026. | Duhovski ponedjeljak | Pfingstmontag | |
| 04.06. 2026. | Tijelovo | Fronleichnam | |
| 15.08. 2026. | Velika Gospa | Mariä Himmelfahrt | |
| 26.10. 2026. | Nacionalni praznik | Nationalfeiertag | |
| 01.11. 2026. | Svi sveti | Allerheiligen | |
| 08.12. 2026. | Marijino začeće | Mariä Empfängnis | |
| 24.12. 2026. | Badnjak | Heiliger Abend | |
| 25.12. 2026. | Božić | Christtag | |
| 26.12. 2026. | Sveti Stjepan | Stefanitag | |
Regionalni praznici u Austriji tijekom 2026
- 19. 03. 2026: Sv. Josip – Koruška, Štajerska, Tirol, Vorarlberg (Carinthia, Styria, Tyrol, Vorarlberg) – Škole i Državne Ustanove ne rade.
- 04. 05. 2026: praznik Svetog Florijana – Gornja Austrija (Upper Austria)
- 24. 09. 2026: praznik Svetog Rupera – Salzburg – Škole ne rade.
- 10. 10. 2026: Dan referenduma – Koruška (Carinthia)
- 11. 11. 2026: Sv. Martin – Gradišće – Škole i Državne Ustanove ne rade.
- 15. 11. 2026: Dan Svetog Leopolda – Donja Austrija, Beč (Lower Austria, Vienna) – Škole i Državne Ustanove ne rade.
Kratki odmor Austrija (Kurzurlaub)
- 1. januar – Nova godina pada u četvrtak. Ako uzmete slobodan petak (2. januar), dobijate produženih 4 dana odmora – od četvrtka do nedjelje.
- 6. januar – Bogojavljenje (Heilige Drei Könige) pada u utorak, što vam omogućava mini-odmor ako uzmete ponedjeljak slobodan.
- Uskrsna nedjelja (5. april) i Uskrsni ponedjeljak (6. april) stvaraju prirodni 3-dnevni dugi vikend, bez potrebe za uzimanjem slobodnog dana.
- 1. maj – Praznik rada, pada u petak → prirodni dugi vikend (petak–nedjelja)
- Kristov Spas (14. maj) pada u četvrtak → uz slobodan petak imate 4 dana odmora
- Duhovski ponedjeljak (Pfingstmontag), 25. maj → još jedan dugi vikend
- Tijelovo (Fronleichnam) pada 4. juna, četvrtak → uzet slobodan petak i imate Fenstertag + produženi odmor od četvrtka do nedjelje.
- 26. oktobar – Nacionalni dan Austrije pada u ponedjeljak → prirodni dugi vikend (subota–ponedjeljak).
- 8. decembar – Bezgrešno Začeće pada u utorak → uzet ponedjeljak i dobijate mini-odmor od 4 dana
- 25. i 26. decembar – Božićni praznici → vikend + praznici daju mogućnost 3–4 dana odmora
Državni praznici, Regionalni Praznici, Vjerski praznici u Austriji 2025 2026
Österreich (amtlich Republik Österreich) ist ein mitteleuropäischer Binnenstaat mit rund 8,8 Millionen Einwohnern. Die angrenzenden Staaten sind Deutschland und Tschechien im Norden, Slowenien und Italienim Süden, die Slowakei und Ungarn im Osten sowie die Schweiz und Liechtenstein im Westen.
Österreich ist ein demokratischer und föderaler Bundesstaat, im Besonderen eine semipräsidentielleRepublik, entstanden nach dem Ersten Weltkrieg als Deutschösterreich und wiedererrichtet nach dem Zweiten Weltkrieg in seiner heutigen Form. Seine seit 1921 bestehenden neun Bundesländer sind das Burgenland, Kärnten, Niederösterreich, Oberösterreich, Salzburg, die Steiermark, Tirol, Vorarlberg und Wien. Das Bundesland Wien ist zugleich Bundeshauptstadt und einwohnerstärkste Stadt des Landes. Weitere Bevölkerungszentren sind Graz, Linz, Salzburg und Innsbruck. Österreich ist Gründungsmitglied der 1961 errichteten Organisation für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung (OECD) sowie seit 1956 Mitglied im Europarat und seit 1995 ein Land der Europäischen Union
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa.[3] Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m
Ime Austrija
Službeni naziv Österreich potječe od stare visokonjemačke riječi Ostarrîchi (istočni reich) i kao takvo se prvi put spominje 996. godine. Taj izraz odnosio se na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I , smješten na teritoriju koji je otprilike u današnjoj pokrajini Donjoj Austriji. Ime Austrija je latinizirani oblike germanske riječi za istok , *austrō se također spominje i u imenu Austroazija, istočnom dijelu Franačke. Ime Österreich znači istočna marka tj. Istočno granično područje, budući da je to bio najistočniji dio Svetog Rimskog Carstva u to doba. Ujedno je to bilo i najistočnije njemačko govorno područje.

