Blagdani : Neradni Dani : Državni Vjerski Praznici 2018

22. 06. Dan antifašističke borbe – Petak
25. 06. Dan državnosti – Ponedjeljak
05. 08. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – Nedjelja
15. 08. Velika Gospa – Srijeda
08. 10. Dan neovisnosti – Ponedjeljak
01. 11. Dan svih svetih – Četvrtak
25. 12. Božić – Utorak
26. 12. Sveti Stjepan – Srijeda

Blagdani i Neradni dani Državni Praznici 2019 u Hrvatskoj

01. 01. Nova godina – Utorak
06. 01. Bogojavljanje ili Sveta tri kralja – Nedjelja
21. 04. Uskrs – Nedjelja
22. 04. Uskršnji ponedjeljak – Ponedjeljak
01. 05. Praznik rada – Srijeda
20. 06. Tijelovo – Četvrtak
22. 06. Dan antifašističke borbe – Subota
25. 06. Dan državnosti – Utorak
05. 08. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – Ponedjeljak
15. 08. Velika Gospa – Četvrtak
08. 10. Dan neovisnosti – Utorak
01. 11. Dan svih svetih – Petak
25. 12. Božić – Srijeda
26. 12. Sveti Stjepan – Četvrtak

Blagdani i Neradni dani Državni Praznici 2020 u Hrvatskoj

01. 01. Nova godina – Srijeda
06. 01. Bogojavljanje ili Sveta tri kralja -Ponedjeljak
12. 04. Uskrs – Nedjelja
13. 04. Uskršnji ponedjeljak – Ponedjeljak
01. 05. Praznik rada – Petak
11. 06. Tijelovo – Četvrtak
22. 06. Dan antifašističke borbe – Ponedjeljak
25. 06. Dan državnosti – Četvrtak
05. 08. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – Srijeda
15. 08. Velika Gospa – Subota
08. 10. Dan neovisnosti – Četvrtak
01. 11. Dan svih svetih – Nedjelja
25. 12. Božić – Petak
26. 12. Sveti Stjepan – Subota

Hrvatska obilježava 14 neradnih blagdana i praznika, a ukupno će se odmarati 16 dana (Nova godina, Bogojavljanje, Uskrs, Uskršnji ponedjeljak, Praznik rada, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti, Velika Gospa, Dan nezavisnosti, Dan svih svetih, Božić, Sveti Stjepan).

Građani Hrvatske koji su pravoslavne ispovesti imaju pravo na neradne dane tokom svojih verskih praznika. Građani islamske veroispovesti slave Ramazan i Kurban bajram a građani jevrejske veroispovesti slave Jom Kipur i Roš Hašane praznike.

Hrvatska ima državne i verske praznike i blagdane i spomen dane. Spmen dani imaju promenljive datume iz godine u godinu. Dan sećanja na hrvatske žrtve za slobodu je najbliža nedelja 15-tom maju (svibanj), Dan Hrvatskog sabora, nedelja nabliža 30-tom maju (svibanj).

 

U Hrvatskoj se Praznik rada slavi jedan dan, dok su u Bosni i Hercegovini za slavljenje rada izdvojena dva neradna dana. Prema podacima Europske unije, Hrvatska godišnje ima 13 neradnih dana, čime ne pripada vrhu EU-a po službenim slavljima: na toj su poziciji Belgija i Latvija s čak 17 neradnih dana

Iako se u javnosti često može čuti da u Hrvatskoj ima previše neradnih dana, odnosno blagdana u godini, službeni podaci Europske unije svjedoče o tome da se nalazimo u gornjoj polovici, ali nismo i prvi u vrhu po neradnim danima od sveukupno 28 članica EU-a.

Zanimljivo je i to da nemaju sve članice ista pravila kad je riječ o neradnim danima, pa se tako blagdan koji pada nedjeljom u Velikoj BritanijiBelgiji prenosi i na ponedjeljak, dok se u Francuskoj i na Malti u istoj situaciji radi ponedjeljkom.

Najviše neradnih dana ima već spomenuta Belgija, i to 17, a s njom prvo mjesto po odmaranju odnosno službenom slavljenju važnih datuma dijeli Latvija. Cipar ima 16 neradnih blagdana, a 15 imaju Litva, Slovenija i Slovačka.

Malta i Rumunjska imaju 14 neradnih dana u godini, a Hrvatska se s 13 neradnih dana nalazi u društvu Češke, Danske, Austrije, Poljske, Portugala i Švedske.

Bugarska, Estonija i Grčka imaju 12 neradnih dana godišnje, a s 11 mogu se pohvaliti, između ostalih, Njemačka i Francuska. No, zanimljivo je da Bavarska ima 13 neradnih dana, tj. dva više od nacionalnog broja, i to zbog vjerskih blagdana.

Najmanje neradnih dana u Uniji imaju Wales, Engleska i Irska – tek osam. Samo jedan više imaju pak Škotska, Španjolska i Luksemburg.

ZAKON

O BLAGDANIMASPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICIHRVATSKOJ
(pročišćeni tekst)

Članak 2.

Spomendani u Republici Hrvatskoj su nedjelja najbliža 15. svibnju – danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, te 30. svibnja – Dan Hrvatskoga sabora.

Nedjelja najbliža 15. svibnju – dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.

Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvat­ske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora.

Članak 3.

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.

Članak 4.

Ako je jedan od dana iz članka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan.

Članak 5.

Zaposlenici u dane iz članka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.

Članak 6.

Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.

Članak 7.

Danom stupanja na snagu Zakona o blagdanimaspomendanu i neradnim danima u Republici HrvatskojNarodne novine«, br. 33/96.) prestaje važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici HrvatskojNarodne novine«, br. 14/91.).