Praznici Blagdani i Neradni Dani u HRVATSKOJ

Kada su Neradni dani u Hrvatskoj i Blagdani Praznici u Hrvatskoj za 2023. 2024. 2025 i 2026 godinu. Koje dane padaju državni praznici i blagdani?

Neradni dani Blagdani i Državni Praznici u Hrvatskoj

01.11.2023. Dan Svih Svetih - Sri
18.11.2023. Dan Sječanja na žrtve Domovinskog Rata - Sub
25.12.2023. Božič Katolički - Pon
26.12.2023. Sveti Stjepan - Uto

01.01.2024. Nova Godina - Pon
06.01.2024. Bogojavljanje ili Sveta tri kralja - Sub
31.03.2024. USKRS - Ned
01.04.2024. Uskršnji Ponedeljak - Pon
01.05.2024. Praznik Rada - Sri
30.05.2024. Dan Državnosti - Čet
30.05.2024. Tijelovo - Čet
22.06.2024. Dan Antifašističke Borbe - Sub
05.08.2024. Dan Domovinske Zahvalnosti - Pon
15.08.2024. Velika Gospa - Čet

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.

Praznici i Neradni Dani u Hrvatskoj za ostale godine. Blagdani

Hrvatska obilježava 14 neradnih blagdana i praznika, a ukupno će se odmarati 16 dana (Nova godina, Bogojavljanje, Uskrs, Uskršnji ponedjeljak, Praznik rada, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti, Velika Gospa, Dan nezavisnosti, Dan svih svetih, Božić, Sveti Stjepan).

Građani Hrvatske koji su pravoslavne ispovesti imaju pravo na neradne dane tokom svojih verskih praznika. Građani islamske veroispovesti slave Ramazan i Kurban bajram a građani jevrejske veroispovesti slave Jom Kipur i Roš Hašane praznike.

Hrvatska ima državne i verske praznike i blagdane i spomen dane. Spmen dani imaju promenljive datume iz godine u godinu. Dan sećanja na hrvatske žrtve za slobodu je najbliža nedelja 15-tom maju (svibanj), Dan Hrvatskog sabora, nedelja nabliža 30-tom maju (svibanj).

U Hrvatskoj se Praznik rada slavi jedan dan, dok su u Bosni i Hercegovini za slavljenje rada izdvojena dva neradna dana. Prema podacima Europske unije, Hrvatska godišnje ima 13 neradnih dana, čime ne pripada vrhu EU-a po službenim slavljima: na toj su poziciji Belgija i Latvija s čak 17 neradnih dana

Iako se u javnosti često može čuti da u Hrvatskoj ima previše neradnih dana, odnosno blagdana u godini, službeni podaci Europske unije svjedoče o tome da se nalazimo u gornjoj polovici, ali nismo i prvi u vrhu po neradnim danima od sveukupno 28 članica EU-a.

Zanimljivo je i to da nemaju sve članice ista pravila kad je riječ o neradnim danima, pa se tako blagdan koji pada nedjeljom u Velikoj Britanijii Belgiji prenosi i na ponedjeljak, dok se u Francuskoj i na Malti u istoj situaciji radi ponedjeljkom.

Najviše neradnih dana ima već spomenuta Belgija, i to 17, a s njom prvo mjesto po odmaranju odnosno službenom slavljenju važnih datuma dijeli Latvija. Cipar ima 16 neradnih blagdana, a 15 imaju Litva, Slovenija i Slovačka.

Malta i Rumunjska imaju 14 neradnih dana u godini, a Hrvatska se s 13 neradnih dana nalazi u društvu Češke, Danske, Austrije, Poljske, Portugala i Švedske.

Bugarska, Estonija i Grčka imaju 12 neradnih dana godišnje, a s 11 mogu se pohvaliti, između ostalih, Njemačka i Francuska. No, zanimljivo je da Bavarska ima 13 neradnih dana, tj. dva više od nacionalnog broja, i to zbog vjerskih blagdana.

Najmanje neradnih dana u Uniji imaju Wales, Engleska i Irska - tek osam. Samo jedan više imaju pak Škotska, Španjolska i Luksemburg.

ZAKON

O BLAGDANIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICIHRVATSKOJ
(pročišćeni tekst)

Članak 2.

Spomendani u Republici Hrvatskoj su nedjelja najbliža 15. svibnju – danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, te 30. svibnja – Dan Hrvatskoga sabora.

Nedjelja najbliža 15. svibnju – dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.

Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvat­ske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora.

Članak 3.

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.

Članak 4.

Ako je jedan od dana iz članka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan.

Članak 5.

Zaposlenici u dane iz članka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.

Članak 6.

Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.

Članak 7.

Danom stupanja na snagu Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj(»Narodne novine«, br. 33/96.) prestaje važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj(»Narodne novine«, br. 14/91.).

Ako želite detaljnije upoznati druge članke slične Praznici Blagdani i Neradni Dani u HRVATSKOJ posjetite kategoriju Hrvatska.