Katolički Uskrs 2025 2026 2027 2028 2029
Uskrs 2025
Uskrs 2025 slavi se / obilježava u Nedjelju, 20.04.2025.Pepelnica poznata i kao Čista Srijeda označava početak korizme. Pepelnica u 2025 godini počinje u srijedu 05.03.2025. ovaj period traje 40 dana ne računajući nedjelje.
Uskrs je najvažniji praznik u kršćanskom kalendaru. Datum Katoličkog Uskrsa koji se još zove i nedjelja uskrsnuća varira svake godine jer se temelji na lunarnom kalendaru i pada na prvu nedjelju nakon proljetnog ekvinocija.
Katolički Uskrs 2026
Uskrs 2026 slavi se / obilježava u Nedjelju, 05.04.2026.Datumi za Uskrs od 2025. do 2034. godine
Datumi za Uskrs - Katolički Uskrs od 2025. do 2034. godine| Kada je ? | Datum |
|---|---|
Uskrs 2024 | 31.03.2024. |
Uskrs 2025 | 20.04.2025. |
Uskrs 2026 | 05.04.2026. |
Uskrs 2027 | 28.03.2027. |
Uskrs 2028 | 16.04.2028. |
Uskrs 2029 | 01.04.2029. |
Uskrs 2030 | 21.04.2030. |
Uskrs 2031 | 13.04.2031. |
Uskrs 2032 | 28.03.2032. |
Uskrs 2033 | 17.04.2033. |
Uskrs 2034 | 09.04.2034. |
Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje
Isus je svečano ušao u Jeruzalem pozdravljan od onih koji su iščekivali Boga, da bi po ljudskoj osudi prinio Ocu žrtvu za grijehe svih ljudi.
Veliki četvrtak
Isus je imao svoju posljednju večeru - Pashu. Svojim je Apostolima oprao noge i time im želio pokazati da ljubav nema ni mjere ni granica. Od toga dana imamo ono najbitinije u svojoj vjeri i kršćanskom životu. Euharistiju - Sv. Misu, Pričest. Za te večere ustanovljen je i sakramenat Sv. Reda. Taj dan je ujedno i Svjetski dan karitativne ljubavi.
Veliki petak
Isus prolazi svoj križni put od osude do smrti na Kalvariji i prinosi Ocu najsavršeniju žrtvu. Svoju ljubav prema Isusovoj žrtvi pokažimo klanjajući se križu "na kojem je Spas svijeta visio" te molimo s Crkvom za čitav svijet. (Taj je dan zapovijedani post i nemrs)
Velika subota
Crkva bdije uz Isusov grob i čeka zoru uskrsnuća.
Uskrs
Najvažniji blagdan u životu svakog kršćanina u kojem se slavi pobjeda života nad smrću, dobra nad zlom, svijetla nad tamom, milosrđa nad grijehom. Blagdan je to novog života Isusa Krista, ali i svakog vjernika. Zato radosno slavimo ne samo blagdan Uskrsa, već i svaku nedjelju koja je također proslava Isusova uskrsnuća.
Uskrsni ponedjeljak
Uskrsni ponedjeljak je dan kada se u crkvama spominje put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika. Naime, nakon uskrsnuća učenici su Isusa sreli na putu iz Jeruzalema u obližnji Emaus, gdje su ga prepoznali u lomljenju kruha.
Običaji po svijetu
Zu slavlje Uskrsa vežu se brojni simboli, a pisanice, zečevi i pilići zajednički su skoro svima.
U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lov na pisanice koje roditelji sakriju po dvorištu i kući. Belgija ima sličan običaj samo se govori da su pisanice donešene zvonima iz Rima. U djelovima Nizozemske pale se uskrsne vatre u predvečerje. Norvežani i Danci na Veliku subotu u svojim džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotanog u bijelo platno kojeg onda jedu u ponoć. U Meksiku se po ulicama postavljaju papirnati likovi Jude Iškariotskog unutar kojih je nepripremljen vatromet. U Bugarskoj se i Rumunjskoj na Veliku subotu na prozor postavljaju jaja, kvasac, brašno i sol od kojih se na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh da godina bude plodna. Na Lampedusi, malenom talijanskom otoku, na Uksrs se zaboravi na sve svađe i prepirke. Grci pak imaju najneobičniji običaj. Na Veliku subotu, u znak ljutnje zbog Judine izdaje, kroz prozor bacaju svoje posuđe.
Običaji kod Hrvata
Hrvatski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije. Zu samo slavlje Uskrsa veže se Vazmeno bdijenje, bojanje pisanica, odlazak na misu kao i pjevanje uksrsnih pjesama, a najpoznatije su „Kraljice neba“, „Uskrsnu Isus doista“ te „Na nebu zora rudi“. Djeca, ali i odrasli na Uskrs tradicionalno igraju „tuckanje pisanica“. Igra je to gdje se jaja jedno o drugo “tuckaju” vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje nakon cijelog kruga ostane čitavo. Bojanje pisanica rasprostranjeno je po cijeloj Hrvatskoj, a ovisno o zavičaju, svatko ima svoju tradiciju. Tako su crne pisanice sa motivima od voska karakteristične za Međimurje čija se boja dobiva od bobica bazge ili čađe. Što se tiče hrane na sam se Uskrs tradicionalno blaguje šunka, a česti su specijaliteti i sarma kao i domaći kruh te slastice svih vrsta. U sjevernoj se Hrvatskoj često jede i purica, u Karlovcu primjerice i janjetina. Na moru se poslužuje najbolja bijela riba. Hrana se prije blagovanja nosi na misu na blagoslov. Ovdje u Beču u našoj crkvi Am Hof, hrana će se moći blagosloviti na misma u 9 i 11 sati. U kontinentalnom dijelu Hrvatske košara s hranom za blagoslov sadrži bijeli kruh, u Dalmaciji sirnicu, a u Primorju “pincu”.
U Beču posebnu pažnju plijenje Uskršnji sajmovi gdje se osim spektra uskršnjih ukrasa mogu kupiti različiti ručni radovi kao svakolika hrana. Jedan od najstarijih, smješten je upravo ispred naše crkve Am Hof.
Iako se običaji razlikuju, kako po svijetu tako unutar i same domovine, jedno je ipak svima zajedničko: uskrsli Krist koji donosi nadu, radost i mir!
kroativ želi svim čitateljima sretan i blagoslovljen Uskrs, provedite ga u krugu svoje obitelji i budite jedni drugima nositelji mira i radosti!
Blagdan Uskrsnuća najvažniji je kršćanski blagdan slavljenja ponovnog rođenja Isusa Krista, a slavi se 40 dana od Pepelnice, što je vrijeme koje nazivamo Korizmom. Uskrsnuće Isusa Krista temeljno je vjerovanje kršćanstva koje kazuje da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih.
Poruka Uskrsa: Ljubav pobjeđuje smrt
Vjernici diljem svijeta slave Uskrs crkvenom molitvom i uživanjem u danu ispunjenom obiteljskim druženjem i blagoslovljenom hranom, a već na Veliku subotu počinju pripreme, boje se jaja, a navečer se odlazi na bdjenje
Jaja simboliziraju Isusovo uskrsnuće
Na blagdan Uskrsa konačno započinje slavlje Uskrsnuća. Jedu se kuhana šunka, mladi luk, rotkvice i jaja koja simboliziraju rađanje života, odnosno Isusovo uskrsnuće. Pisanice se boje različitim bojama i simbolima dan prije Uskrsa, peku se i tradicionalni kolači poput pince ili pletenice ukrašene pisanicama.
Zašto je Uskrs važan ?
Uskrs je vjernicima važan iz mnogo razloga. On daje nadu da će i čovjek, baš poput Isusa, jednoga dana uskrsnuti, odnosno da ga negdje drugdje čeka vječni život te ih podsjeća na zahvalnost njihovu Spasitelju. Iako mnogi vjernici izbjegavaju odlaske na misu čak i za najveći kršćanski blagdan, Uskrs za većinu ima posebno značenje. Uskrs se slavi još od doba apostola Uskrs se, za razliku od Božića, ne slavi na isti datum, već je on utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom hebrejskom kalendaru, a zanimljivo je i da zbog toga što u Novom zavjetu ne piše Isusov datum rođenja, prvi kršćani nisu slavili Božić, već samo Uskrs. U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, no od 2. stoljeća Uskrs se slavi jednom godišnje, točnije u nedjelju, nakon prvog punog proljetnog mjeseca. Uskrs se slavi još od apostolskih vremena, a povezuje se sa židovskih blagdanom Pasha. Dok se židovska vjera oslanja na Stari zavjet i oslobađanje izraelskog naroda iz egipatskog ropstva, kršćani se okreću Novom zavjetu, a kršćanska vjera usredotočuje se na Uskrsnuće Isusa Krista.Od 16. stoljeća računanje datuma Uskrsa se mijenja u zapadnoj i istočnoj crkvi. U zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.
Ako želite detaljnije upoznati druge članke slične Katolički Uskrs 2025 2026 2027 2028 2029 posjetite kategoriju Uskrs.
Možda vas zanima: