Vjerski praznik : Kada je Kurban Bajram? 2024 2025 2026

Kurban Bajram 2024 / 1445 

Bajram-namaz je u Nedelju u 5 sati i 41 minutu Bosna i Hercegovina.

16.06.2024. (Nedelja) (Prvi Dan)

Kurban bajram ili Hadži bajram je islamski praznik prinošenja žrtve, najznačajniji islamski praznik. On dolazi dva mjeseca i deset dana nakon ramazana.

Kada je Kurban Bajram 2025 2026 2027?

DATUM

DAN

Vjerski Praznik

09. 07. 2022.

Subota

Kurban Bajram

28. 06. 2023.

Srijeda

Kurban Bajram

16. 06. 2024.

Nedelja

Kurban Bajram

06. 06. 2025.

Petak

Kurban Bajram

27. 05. 2026.

Srijeda

Kurban Bajram

16. 05. 2027.

Nedelja

Kurban Bajram

Kad je Ramazanski Bajram

Muslimani širom svijeta prvog dana žrtvuju svoje najbolje životinje kao simbol spremnosti poslanika Ibrahima da žrtvuje svog sina za Boga, Bog se umiješao u posljednjem trenutku i umjesto toga dao je Ibrahimu da žrtvuje ovna.

Njihovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima i komšijama.

On dolazi dva mjeseca i deset dana nakon ramazana. Kurban bajram traje četiri dana. Za ovaj blagdan očevi i majke bogato daruju svoju djecu i najmlađu rodbinu, a žene pripremaju bogat objed za goste.

Muslimani Kurban bajram dočekuju u svojim domovima, a u zoru odlaze u džamije na sabah-namaz, čekaju izlazak sunca i klanjaju bajram-namaz. Slijedi čestitanje. Zatim se posjećuju mezarluci, te se potom vraćaju u svoje domove gdje su pripreme za žrtvu Kurbana po pravilima šerijatskog prava.

Dani Hadža

Hadž je boravak nekoliko miliona muslimana u Časna mjesta Mekku i Medinu. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome Hramu kako bi obavili peti stub islama -Hadž- koji im Uzvišeni Bog propisuje. Hadž je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to.

Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega. Kurban bajram traje 4 dana.

Sama svrha kurbana je ponovo proživjeti oslobođenje zarobljavanjem sebe Božjom riječju, Njegovom voljom i Zakonom. To se najbolje vidi za vrijeme Hadža. Tada se Kurban bajram slavi u vrijeme najčvršće ujedinjenosti ljudskih duša oko zajedničkog cilja. To je događaj koji predstavlja jedinstvenu sliku jednakosti i bratstva na Zemlji.

Kurban-bajram ili Hadži-bajram je muslimanski praznik koji nastupa 10. Zu-I-hidždžeta islamske lunarne godine i traje četiri dana. To je praznik koji je u uskoj vezi sa obavljanjem hadža i klanja kurbana. Sva četiri dana, koliko traje Kurban-bajram, zabranjeno je muslimanima postiti.

Posebni običaji koji su vezani isključivo za Kurban-bajram, osim nekih koji su već spomenuti, jesu sljedeći:

  • muslimani na putu od kuće do džamije na bajram-namaz uče, u sebi  i tiho, tekbire;

Po povratku iz džamije s bajram-namaza kolju se kurbani i poslije toga se kurbansko meso dijeli rodbini, komšijama i prijateljima, siromašnim i dr.

Kurbane dijele najviše  djeca i običaj je da oni kojima se udijeli kurban daruju  djecu i  daju im bajramluk u novcu. Valja posebno naglasiti da  se pod pojmom “komšija”, kojima se, pored ostalih, dijeli i daje kurban, podrazumijevaju i komšije drugih vjeroispovjesti, jer je tako i Alejhisselam radio i postupao kada se radilo o podjeli kurbanskog mesa komšijama;

  • od kurbanskog mesa sprema se ručak kojem prisustvuju  članovi uže porodice.

Kada je riječ o kurbanu, treba reći da kod Bošnjaka postoji, reklo bi se, neka posebna vrsta kulta kurbana. Evo u i čemu u se to ogleda: poznato je da je klanje kurbana, po islamskim propisima, za one koji ispunjavaju imovinske i druge uvjete, drugostepena islamska dužnost. Međutim ima slučajeva, naročito na selu, da pojedini vjernici više drže do klanja kurbana nego do neke prvostepene islamske dužnosti, namaza ili posta, naprimjer. Naime, u narodu postoje razna vjerovanja i uvjerenja da klanje kurbana otklanja bolesti, nesreće i druge nedaće u životu onoga koji ga kolje te životu njegove porodice i sl.

U mnogim našim krajevima običaj je da pojedini ljudi kurbane za svoje mrtve kolju uoči Kurban-bajrama, iako je vrijeme i njihovog klanja od klanjanja bajram-namaza pa do zalaska sunca treći dan Kurban-bajrama. Gledano sa stanovišta islamskih propisa o kurbanu, takav “kurban” nije valjan pa makar se klao iz imovine koju je umrli ostavio i oporučio i predstavlja običnu sadaku. Osim toga, običaj je da se od takvih kurbana, koji se kolju za duše mrtvih, kako onih koji se kolju uoči Bajrama tako i onih koji se na Bajram kolju, sve meso dijeli isključivo siromasima, kako bi oni što bolje osjetili i proveli Bajram.

Jedan čudan običaj (adet) u vezi sa klanjem kurbana postoji i danas u nekim našim krajevima. Po njemu se kurbani za umrle kolju uoči Kurban-bajrama, i to u mezarlucima u kojima su imenovani mrtvi sahranjeni. Taj se običaj provodi  u Zvorniku i kurbani se dovode i kolju na Kuli kod Kaimijinog turbeta, gdje se nalaze i mezari umrlih, za čije se duše kolju. Da ovaj običaj bude još čudniji, otpaci od zaklanih kurbana zakopavaju se pored mezara umrlih, gdje su i za čije su duše i zaklani!

Običaj da se u nas, ponegdje, kurbani za mrtve kolju uoči Kurban-bajrama vjerovatno je pogrešnom analogijom nastao po tome što su pojedini imućni ljudi, u mnogim našim krajevima, pored redovnih kurbana za sebe, svoje žive i mrtve, ujedno, iz humanih razloga, još redovno klali kurbane uoči Kurban-bajrama, kao sadaku, za duše svojih umrlih, od kojih su sve meso dijelili isključivo siromašnim osobama.

Valja posebno istaći jedan novi i vrlo koristan i savremen običaj oko klanja kurbana u nas. Da bi se omogućilo i  olakšalo klanje kurbana onim vjernicima koji žele zaklati kurban, a nemaju ga gdje zaklati zbog sve veće urbanizacije i drugih uvjeta stanovanja i življenja, Rijaset IZ-e u BiH organizuje svake godine klanje kurbana za takve vjernike na svojoj farmi u Jarčedolima po svim islamskim propisima i običajima. Meso od zaklanih kurbana sprema se za ishranu učenika i učenica Gazi Husrev-begove medrese i studenata FIN-a u Sarajevu.

Po onome što je u tom pogledu dosada učinjeno, a učinjeno je vrlo mnogo, i ono što se kani u dogledno vrijeme učiniti, garancija je da će to pitanje u nas biti povoljno riješeno na duži period. Posebno je zadovoljstvo što ti ljudi mogu prisustvovati klanju kurbana i obaviti, ako žele, sve druge prateće dužnosti i običaje u vezi s klanjem kurbana, kao što je: uzimanje abdesta, klanjanje dva rekata, učestvovanje u donošenju tekbira i dr.

Kao i kod drugih islamskih običaja i obreda tako i kod klanja kurbana, podjele njegovog mesa, korištenja, odnosno darivanja kurbanskih kožica, ima običaja koji, ponekad, nisu u skladu s islamskim običajima i praksom. O tome, možda, na drugom mjestu i drugom prilikom.

Zajednički bajramski običaji

Običaji koji su zajednički za oba bajrama mogli bi se ukratko ovako opisati:

Za bajrame se pripremaju da ih što ljepše dočekaju i provedu podjednako stari i mladi, bogati i siromašni, svaki na svoj način i prema svojim mogućnostima i običajima.

Uoči Bajrama, iza ikindija-namaza, a ponegdje i na bajrame ujutro, po izlasku iz džamije nakon klanjanja bajram- namaza, odrasli muškarci i djeca posjećuju i zijaret čine mezare svojih bližnjih i uče Kur’an, a najčešće suru  Jasin i sevab poklanjaju za njihove duše. U Sarajevu je običaj da se na Ramazanski bajram, odmah iza bajram-namaza, ide na zijaret mezara svojih umrlih, osim pojedinaca koji to čine uoči Bajrama. Danas je u nas običaj da i žene prilikom Bajrama sve više zijaret čine mezare svojih bližnjih, što ranije nije bio običaj.

Nekada su poslije ikindija-namaza uoči Bajrama pucali topovi ili prangije. Kao jedan vidan znak njihovog nastupanja, uoči Bajrama se, u akšamsko doba, pale kandilji na munarama i pred jacijski ezan uče salavati na njima. Na selima je doskoro bio običaj da ujutro, na bajrame, hodaju bubnjari i svirači od kuće do kuće, bubaju i sviraju na svojim bubnjevima i sviralama, a domaćini ih časte i darivaju. To se običavalo raditi naročito prvi dan Ramazanskog bajrama.

U noći uoči Bajrama običaj je da se djeca vanredno okupaju, a odrasli ujutro, prije odlaska u džamiju na bajram- namaz. A svi ukućani u te dane oblače najljepšu odjeću i obuću koju imaju. Cesto se djeci kupuje odjeća i obuća pred bajrame pa se i na taj način bajrami obilježavaju i uljepšavaju. Odrasli muškarci i muška djeca s njima odlazili su, obučeni u bajramska odijela i namirisani, u nzjbližu džamiju na sabah i bajram-namaz. Po povratku iz džamije nastaju čestitanja. Pucalo se iz lovačkih pušaka s kućnih prozora, i to mecima punjenim samo barutom, koji bi se za to posebno pripremali. I djeci se davalo da “povuku” obarač na pušci dok bi je otac, ili neko stariji, držao svojim rukama. Djeca čestitaju bajrame roditeljima ljubljenjem u desnu ruku. A roditelji uzvraćaju djeci ljubljenjem u čelo i davanjem bajramluka, obavezno u novcu, uz hajr-dovu.

Nekada su se u većim mjestima i gradovima bajram-namazi i džuma-namazi klanjali isključivo na jednom mjestu. Tzv. musalli, na kojoj su se okupljali svi klanjači toga grada. Lokaliteti na kojima su se nalazile musalle i danas se tako nazivaju. Jedna musalla koja se do naših dana najviše sačuvala i zadržala od svojih obilježja jest svakako ona u Travniku.

Ako želite detaljnije upoznati druge članke slične Vjerski praznik : Kada je Kurban Bajram? 2024 2025 2026 posjetite kategoriju Vjerski Praznici.

Možda vas zanima:

Go up