BiH Neradni Dani u FBiH i RS – Drzavni Praznici u Bosni i Hercegovini

Pregled za neradni dani i drzavni praznici u Bosni i Hercegovini i njenim entitetima Republika Srpska (RS) i Federacija (FBiH).

* Ako Nova godina i Prvi maj padaju u nedjelju, neradnim danom se smatra prvi slijedeći radni dan.
Kratice: BČ – Brčko disktrikt, FBiH – Federacija Bosne i Hercegovine, RS – Republika Srpska.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo.

Produženi vikendi BiH

Godina u Bosni i Hercegovini nudi nekoliko dobrih prilika da spojite praznike i vikende evo kad:

• Na početku godine, Nova godina 1. i 2. januar padaju u četvrtak i petak, što znači da možete imati produženi vikend od četvrtka do nedjelje.
• Za vjernike i građane koji slave vjerske praznike Ramazanski bajram (prvi dan) pada u petak 20. mart, što daje odličnu priliku za produženi vikend.
• U proljeće, tu je Uskrs (katolički) koji pada u nedjelju 5. april, a sljedeći dan ponedjeljak 6. april je neradni (Uskrsni ponedjeljak) u FBiH, što znači prirodni produženi vikend subota ponedjeljak.
• Za pripadnike pravoslavne vjere, Vaskrs (pravoslavni) pada u nedjelju 12. april, a ponedjeljak 13. april je neradni — opet lijepa prilika za produženi vikend.
• Takođe, Praznik rada 1. maj je petak, a često se uzima i subota/dan poslije, čime se dobija produženi vikend.
• Za muslimane, tu je i Kurban bajram prvi dan je srijeda 27. maj, i iako nije idealno vezan sa vikendom, moguće je da se uz slobodan dan prije ili poslije dobije produženi odmor (zavisno od poslodavca/ujedinjenja slobodnih dana).
• Na kraju godine, Božić (katolički) 25. decembar pada u petak — što opet nudi mogućnost spojenog vikenda.

Vjerski i državni praznici u BiH, koji će se obilježavati neradnim danima određuju se Zakonom o praznicima. S obzirom na to da BiH gotovo podjednako naseljavaju pripadnici nekoliko različitih vjera, tako je i Zakon o vjerskim i državnim praznicima prilagođen tome da pripadnik bilo koje vjerske zajednice ima pravo na nekoliko neradnih dana za obilježavanje praznika koji slavi. Pripadnici nacionalnih manjina takođe imaju pravo na dva plaćena neradna dana u toku godine, za vjerske praznike po njihovom izboru. Međunarodni praznici se obilježavaju na zajedničkom nivou, i važe za sve građane podjednako.

Za pravoslavce su neradni dani Božić, Sveti arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs, za katolike – Bogojavljenje, Tijelovo, Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Velika Gospa, Svi sveti i Božić, za muslimane su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram te jedan dan po izboru vjernika u povodu Nove hidžretske godine ili rođenja poslanika Muhameda, dok su neradni dani za pripadnike jevrejske vjere Sukot, Šavuot, Pesah, Roš Hašanu (Nova godina) i Jom Kipur (Dan pomirenja).

Iako često postoji vjerovanje da u BiH imamo najviše neradnih dana zbog različitih državnih i vjerskih praznika, stvarnost je nešto drugačija. BiH se, kada se gleda broje neradnih dana, nalazi u društvu drugih evropskih država koje imaju isto ili nešto više slobodnih dana.

Broj neradnih dana u BiH manji je i od broja neradnih dana i u drugim evropskim zemljama. Tako, naprimjer, Njemačka obilježava 10 praznika neradno (Nova godina, Veliki petak, Uskrs, Uskršnji ponedjeljak, Praznik rada, Spasovo, Duhovski ponedjeljak, Dan ujedinjenja, Božić i Sveti Stjepan). Istina, uglavnom nema “spajanja” i “prenošenja” slobodnih dana.

Broj neradnih dana u bh. entitetu RS je nešto veći nego u FBiH, posebno u januaru koji u šali često nazivaju i “sveti januar”. Tako u RS-u neradno obilježavaju Novu godinu, Dan RS-a, Međunarodni praznik rada, Dan pobjede nad fašizmom, Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a na sve su dodaju i neradni dani zbog vjerskih praznika.