USKRS Datumi 2022 2023 2024

Početak Karizmenog vremena i pripreme za Uskrs 2022 je Pepelnica ili Čista srijeda. To je dan pokore, razmišljanja, nemrsa i posta. U 2022. godini Pepelnica počinje u Srijedu 02.03.2022. godine i slavi se 40 dana prije Uskrsa (ne računajući nedjelje). Pepelnica je pomični spomendan, pa nije svake godine istog datuma.

Uskrs 2022 2023, Katolički Uskrs 2022 2023, Katolicki Uskrs 2022, Uskrs 2023 Datum, Kad je Uskrs 2022 2023, Katolicki Veligden 2022 2023 2024

Kad je Katolički Uskrs 2022. ?
Datum: 17.04. 2022.
Kad je Uskrs 2023. ?
09.04. 2023.
Kad je Uskrs 2024.?
31.03. 2024.

Kalendar Katoličkog i Pravoslavnog Uskrsa 2022 2023 2024 2025

Hrvatska : Blagdani : Državni Vjerski Praznici : Neradni Dani 2021, 2022

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje

Isus je svečano ušao u Jeruzalem pozdravljan od onih koji su iščekivali Boga, da bi po ljudskoj osudi prinio Ocu žrtvu za grijehe svih ljudi.

Veliki četvrtak

Isus je imao svoju posljednju večeru – Pashu. Svojim je Apostolima oprao noge i time im želio pokazati da ljubav nema ni mjere ni granica. Od toga dana imamo ono najbitinije u svojoj vjeri i kršćanskom životu. Euharistiju – Sv. Misu, Pričest. Za te večere ustanovljen je i sakramenat Sv. Reda. Taj dan je ujedno i Svjetski dan karitativne ljubavi.

Veliki petak

Isus prolazi svoj križni put od osude do smrti na Kalvariji i prinosi Ocu najsavršeniju žrtvu. Svoju ljubav prema Isusovoj žrtvi pokažimo klanjajući se križu “na kojem je Spas svijeta visio” te molimo s Crkvom za čitav svijet. (Taj je dan zapovijedani post i nemrs)

Velika subota

Crkva bdije uz Isusov grob i čeka zoru uskrsnuća.

Uskrs

Najvažniji blagdan u životu svakog kršćanina u kojem se slavi pobjeda života nad smrću, dobra nad zlom, svijetla nad tamom, milosrđa nad grijehom. Blagdan je to novog života Isusa Krista, ali i svakog vjernika. Zato radosno slavimo ne samo blagdan Uskrsa, već i svaku nedjelju koja je također proslava Isusova uskrsnuća.

Uskrsni ponedjeljak

Uskrsni ponedjeljak je dan kada se u crkvama spominje put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika. Naime, nakon uskrsnuća učenici su Isusa sreli na putu iz Jeruzalema u obližnji Emaus, gdje su ga prepoznali u lomljenju kruha.

USKRS

Važnost Uskrsa za kršćane se očituje kroz više stvari. Kao prvo, Isus je ispunio obećanje da će pobijediti smrt i time nam pokazao da mu možemo vjerovati vezano uz ostala obećanja. Njegovo nam uskrsnuće također ulijeva sigurnost da će vladar vječnog Božjeg kraljevstva biti živi Krist i daje nadu da ćemo i sami uskrsnuti. Isto tako, ukazuje da Božja sila koja je Krista vratila iz mrtvih može u život vratiti moralno i duhovno mrtve te nam pomoći da se mijenjamo i rastemo.

Priprema za proslavu Uskrsa

Same pripreme za slavlje Uskrsa počinju Čistom srijedom ili Pepelnicom, kojom započinje i četrdesetodnevno razdoblje zvano korizma. Za one koji još nisu kršteni to je vrijeme pripreme, a kršteni se u korizmi prisjećaju svog krštenja. Osim toga, kršćane se poziva na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela.

Korizma završava Velikim četvrtkom, koji uz Veliki petak i Veliku subotu čini Vazmeno trodnevlje. Na Veliki petak, dan Kristove muke i smrti, utihnu orgulje i crkvena zvona, nema misnog slavlja i vjernici se u crkvi okupljaju u tišini, a za katolike je zapovijedan post i nemrs.

Simbolika Uskrsa

Isus Krist, sin Božji, mučen je i razapet na križ, na kojemu je umro na Veliki petak. Svojom smrću oslobodio je čovječanstvo od grijeha, a trećeg dana uskrsnuo je iz mrtvih i taj dan, na kojemu se temelji kršćanska vjera, nazivamo Uskrs.

U noći između Velike subote i Uskrsa održava se u crkvama uskrsno ili vazmeno bdijenje, na kojemu se slavi za Rimokatoličku crkvu najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini. Njome počinje uskrsno vrijeme. Liturgija započinje paljenjem uskrsne svijeće, koju svećenici unose u zamračenu crkvu te se njen plamen prenosi na svijeće vjernika, a vatra simbolizira novi život i uskrsnuće. Tijekom mise se pali i uskrsna vatra na uskrsnoj svijeći.

Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja, stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. U posljednje vrijeme za one koji ne mogu ili im je teško ustati na ranu jutarnju misu obavi se blagoslov hrane i na večernjoj subotnjoj misi.

Na sam Uskrs vjernici na jutarnju misu donose košare s hranom koja se blagoslovi tijekom bogoslužja. Slavi se Kristovo uskrsnuće pa se pjevaju veselije i svečanije pjesme, a treća od pet crkvenih zapovijedi nalaže vjernicima da se barem jednom godišnje ispovjede i o Uskrsu pričeste.

U košari s hranom, koju će vjernici blagovati za uskrsni doručak, nalaze se kuhana šunka i drugi suhomesnati proizvodi, kruh, mladi luk ili rotkvice, a neizostavni dio svake uskrsne košare su šarena uskrsna jaja koja se ukrašavaju na Veliku subotu.

Uskrs uvijek slavimo nedjeljom i nema fiksni datum

Za razliku od Božića koji slavimo 25. prosinca, Uskrs nije strogo vezan za datum i slavi se uvijek nedjeljom. Kroz povijest su postojale brojne prepirke oko datiranja. Razmimoilaženja su razriješena na ekumenskom koncilu u Niceji 325. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca – uštapa (između 21. ožujka i 25. travnja), što su računali astronomi u Aleksandriji. Od srednjeg vijeka to je pravilo pojednostavljeno: Uskrs se slavi u nedjelju poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije ekvinocija. No to baš i nije dosljedno slijedilo crkvena pravila.

Crkva je rabila vlastite metode datiranja Uskrsa sve do 6. stoljeća, kad je preuzela aleksandrijsku metodu. Zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara zapadne i istočne crkve imaju različite datume Uskrsa, koji se ponekad ipak poklope. Tako je bilo i prošle godine, kada smo ga svi slavili 16. travnja, dok su ga samo godinu dana ranije zapadne kršćanske crkve slavile 27. ožujka, a istočne 1. svibnja.

Na Svjetskom crkvenom kongresu održanom 1997. godine u Siriji donesena je nova metoda računanja koja bi trebala zamijeniti dosadašnju i ukloniti nesklad između datiranja zapadnog i istočnog kršćanstva. Reforma je predložena 2001. godine, ali još nije usvojena.