Kada je Uskrs 2019 2020 ?

21. 04. 2019.  i 12. 04. 2020. 

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje

Isus je svečano ušao u Jeruzalem pozdravljan od onih koji su iščekivali Boga, da bi po ljudskoj osudi prinio Ocu žrtvu za grijehe svih ljudi.

Veliki četvrtak

Isus je imao svoju posljednju večeru – Pashu. Svojim je Apostolima oprao noge i time im želio pokazati da ljubav nema ni mjere ni granica. Od toga dana imamo ono najbitinije u svojoj vjeri i kršćanskom životu. Euharistiju – Sv. Misu, Pričest. Za te večere ustanovljen je i sakramenat Sv. Reda. Taj dan je ujedno i Svjetski dan karitativne ljubavi.

Veliki petak

Isus prolazi svoj križni put od osude do smrti na Kalvariji i prinosi Ocu najsavršeniju žrtvu. Svoju ljubav prema Isusovoj žrtvi pokažimo klanjajući se križu “na kojem je Spas svijeta visio” te molimo s Crkvom za čitav svijet. (Taj je dan zapovijedani post i nemrs)

Velika subota

Crkva bdije uz Isusov grob i čeka zoru uskrsnuća.

Uskrs

Najvažniji blagdan u životu svakog kršćanina u kojem se slavi pobjeda života nad smrću, dobra nad zlom, svijetla nad tamom, milosrđa nad grijehom. Blagdan je to novog života Isusa Krista, ali i svakog vjernika. Zato radosno slavimo ne samo blagdan Uskrsa, već i svaku nedjelju koja je također proslava Isusova uskrsnuća.

Uskrsni ponedjeljak

Uskrsni ponedjeljak je dan kada se u crkvama spominje put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika. Naime, nakon uskrsnuća učenici su Isusa sreli na putu iz Jeruzalema u obližnji Emaus, gdje su ga prepoznali u lomljenju kruha.

USKRS

Važnost Uskrsa za kršćane se očituje kroz više stvari. Kao prvo, Isus je ispunio obećanje da će pobijediti smrt i time nam pokazao da mu možemo vjerovati vezano uz ostala obećanja. Njegovo nam uskrsnuće također ulijeva sigurnost da će vladar vječnog Božjeg kraljevstva biti živi Krist i daje nadu da ćemo i sami uskrsnuti. Isto tako, ukazuje da Božja sila koja je Krista vratila iz mrtvih može u život vratiti moralno i duhovno mrtve te nam pomoći da se mijenjamo i rastemo.

Priprema za proslavu Uskrsa

Same pripreme za slavlje Uskrsa počinju Čistom srijedom ili Pepelnicom, kojom započinje i četrdesetodnevno razdoblje zvano korizma. Za one koji još nisu kršteni to je vrijeme pripreme, a kršteni se u korizmi prisjećaju svog krštenja. Osim toga, kršćane se poziva na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela.

Korizma završava Velikim četvrtkom, koji uz Veliki petak i Veliku subotu čini Vazmeno trodnevlje. Na Veliki petak, dan Kristove muke i smrti, utihnu orgulje i crkvena zvona, nema misnog slavlja i vjernici se u crkvi okupljaju u tišini, a za katolike je zapovijedan post i nemrs.

Simbolika Uskrsa

Isus Krist, sin Božji, mučen je i razapet na križ, na kojemu je umro na Veliki petak. Svojom smrću oslobodio je čovječanstvo od grijeha, a trećeg dana uskrsnuo je iz mrtvih i taj dan, na kojemu se temelji kršćanska vjera, nazivamo Uskrs.

U noći između Velike subote i Uskrsa održava se u crkvama uskrsno ili vazmeno bdijenje, na kojemu se slavi za Rimokatoličku crkvu najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini. Njome počinje uskrsno vrijeme. Liturgija započinje paljenjem uskrsne svijeće, koju svećenici unose u zamračenu crkvu te se njen plamen prenosi na svijeće vjernika, a vatra simbolizira novi život i uskrsnuće. Tijekom mise se pali i uskrsna vatra na uskrsnoj svijeći.

Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja, stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. U posljednje vrijeme za one koji ne mogu ili im je teško ustati na ranu jutarnju misu obavi se blagoslov hrane i na večernjoj subotnjoj misi.

Na sam Uskrs vjernici na jutarnju misu donose košare s hranom koja se blagoslovi tijekom bogoslužja. Slavi se Kristovo uskrsnuće pa se pjevaju veselije i svečanije pjesme, a treća od pet crkvenih zapovijedi nalaže vjernicima da se barem jednom godišnje ispovjede i o Uskrsu pričeste.

U košari s hranom, koju će vjernici blagovati za uskrsni doručak, nalaze se kuhana šunka i drugi suhomesnati proizvodi, kruh, mladi luk ili rotkvice, a neizostavni dio svake uskrsne košare su šarena uskrsna jaja koja se ukrašavaju na Veliku subotu.

Uskrs uvijek slavimo nedjeljom i nema fiksni datum

Za razliku od Božića koji slavimo 25. prosinca, Uskrs nije strogo vezan za datum i slavi se uvijek nedjeljom. Kroz povijest su postojale brojne prepirke oko datiranja. Razmimoilaženja su razriješena na ekumenskom koncilu u Niceji 325. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca – uštapa (između 21. ožujka i 25. travnja), što su računali astronomi u Aleksandriji. Od srednjeg vijeka to je pravilo pojednostavljeno: Uskrs se slavi u nedjelju poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije ekvinocija. No to baš i nije dosljedno slijedilo crkvena pravila.

Crkva je rabila vlastite metode datiranja Uskrsa sve do 6. stoljeća, kad je preuzela aleksandrijsku metodu. Zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara zapadne i istočne crkve imaju različite datume Uskrsa, koji se ponekad ipak poklope. Tako je bilo i prošle godine, kada smo ga svi slavili 16. travnja, dok su ga samo godinu dana ranije zapadne kršćanske crkve slavile 27. ožujka, a istočne 1. svibnja.

Na Svjetskom crkvenom kongresu održanom 1997. godine u Siriji donesena je nova metoda računanja koja bi trebala zamijeniti dosadašnju i ukloniti nesklad između datiranja zapadnog i istočnog kršćanstva. Reforma je predložena 2001. godine, ali još nije usvojena.